Cijena zlata po gramu i unci: KM (BAM), Euro, Dolar

Cijena zlata se dva puta dnevno utvrđuje na London Bullion Marketu i predstavlja smjernicu za globalnu trgovinu. Cijena zlata određuje se ponudom i potražnjom, kao i trgovinom na terminskim tržištima. Cijena zlata se navodi po finoj unci.

Cijena zlata danas po unci – Konvertibilna Marka (BAM)

Cijena zlata danas po unci – Euro (€)

Cijena zlata danas po unci – Američki dolar (USD – $)

London, Zürich, New York i Hong Kong su najvažnija trgovačka mjesta za zlato. Dragocjeni plemeniti metal se trguje na New York Mercantile Exchange (odjel COMEX), Chicago Board of Trade, Euronext/LIFFE, London Bullion Market, Tokyo Commodity Exchange, Bolsa de Mercadorias e Futuros i Korea Futures Exchange. Cijena zlata zavisi, između ostalog, od svjetskih količina proizvodnje, cijene nafte i kursa američkog dolara.

Zlato

Zlato je plemeniti metal koji rijetko dolazi u čistom obliku, već se najčešće pojavljuje u obliku legura. Posjeduje visoku gustoću i otporno je na zrak, vlagu, toplinu i većinu otapala. Zbog svoje jedinstvenosti i vrijednosti, zlato je popularna zaštita od gubitka imovine u vremenima inflacije ili rata. U obliku zlatnih poluga ili kovanica, sirovina služi kao međunarodno sredstvo plaćanja i istovremeno kao popularna investicija. Također, mnoge centralne banke koriste zlato kao valutnu rezervu, iako zlatne rezerve više ne pokrivaju valute.

Još u starom vijeku, zlato je fasciniralo ljude i cijenjeno je zbog svoje rijetkosti, trajnosti i ljepote. Egipćani su već 2000 godine prije nove ere vadili žuti metal, a Rimljani su izdali svoje prve zlatne novčiće 50 godine prije nove ere.

Zlato se lako obrađuje i ima izvrsnu vodljivost za električnu energiju i toplinu. Te osobine čine žuti plemeniti metal važnom sirovinom za industriju. Značajna područja primjene su elektroindustrija i zubna tehnika, grana u kojoj se zlato koristi već 3000 godina. Međutim, najznačajnija grana obrade zlata (75%) je industrija nakita. Osim Antarktike (gdje je već desetljećima na snazi međunarodni moratorij na rudarstvo), zlato se vadi na svim kontinentima. Južnoafrička Republika s 16% tržišnog udjela je glavni proizvođač.

Trenutno su svjetske zalihe zlata veće nego ikada u povijesti. Za razliku od drugih sirovina koje se troše, zlato je praktično neuništivo. SAD posjeduje najveće rezerve (oko 8.133 tona/287 milijuna unci), slijedi Njemačka (3.417 tona/120 milijuna unci) i posebna organizacija Ujedinjenih naroda, Međunarodni monetarni fond (3.217 tona/113 milijuna unci). Francuska je, međutim, na četvrtom mjestu (2.586 tona/91 milijun unci).

U martu 2008. godine, cijena zlata prvi put je premašila vrijednost od 1.000 američkih dolara po unci. U novembru 2010. godine prvi put je dostigla 1.400 američkih dolara. Svjetske centralne banke zajedno posjeduju oko 30.750 tona zlata, što je gotovo 19% ukupno dostupne količine zlata. U 2011. godini, svjetska proizvodnja zlata iznosila je 2.700 tona, što je otprilike stotinu puta više nego u 19. stoljeću. Razlog tome je rastuća popularnost sirovine, posebno kao kapitalne investicije u obliku zlatnih poluga i kovanica, kao i rastuća važnost za industriju.

Od 2008. godine, Narodna Republika Kina godišnje proizvodi najveće količine zlata, slijede Australija, Rusija i Sjedinjene Američke Države. U međunarodnom poređenju, proizvodnja zlata u Europi je relativno nebitna.

U povijesti se zlato već tisućama godina koristi kao valuta, pri čemu jedna unca zlata odgovara određenoj novčanoj jedinici. Razvoj cijene zlata dugoročno gledano konstantno raste, jer je zlato posebno popularan investicijski proizvod u vremenima krize. U Sjedinjenim Američkim Državama, zbog ponovnog određivanja cijene zlata, došlo je do devalvacije američkog dolara. Kako bi se isključilo zlato kao alternativa valuti i povećale zlatne rezerve centralne banke, posjedovanje zlata u SAD-u je bilo djelomično čak i zabranjeno.

Danas su sve svjetske valute odvojene od zlata. Tek tada je bilo moguće ekstremno povećanje današnjih dugova i novčanih količina, budući da je plemeniti metal ograničen u svojoj dostupnosti. Svjetske količine zlata ne bi bile dovoljne da zamijene značajnu valutu po trenutnoj cijeni zlata. Cijena zlata se dva puta dnevno utvrđuje i predstavlja smjernicu za globalnu trgovinu.

Cijena zlata – jednostavno objašnjeno

Pod zlatnom cijenom podrazumijeva se trenutna svjetska tržišna cijena zlata, također poznata kao spot cijena. Kao što je uobičajeno za sirovine, ova cijena je izražena u dolarima. Osnovna mjerna jedinica je fina unca, skraćeno unca, “oz” (engleski: ounce) ili “tr” (engleski: troy ounce), što je tačno 31,1034768 grama.

Međunarodni simbol valute za standardizovanu trgovinu zlatom na robnim berzama prema ISO 4217 je XAU; međunarodni broj vrijednosnih papira je ISIN XC0009655157, a WKN 965515. Cijene izražene u drugim valutama izvedene su iz cijene zlata u dolarima. Dakle, one se prema trenutnom tečaju pretvaraju u odgovarajuću nacionalnu valutu.

Trenutne cijene za investicijsko zlato, kao što su poluge i bullion kovanice poput Krugerranda, su relativno blizu ove spot cijene. Pri kupovini, dodaje se samo trgovačka marža određenog trgovca, tzv. agio. Ona se nalazi u razumnom rasponu, obično između 2 – 5 %.

Pri prodaji kovanica i poluga, to je odgovarajući popust koji otkupljujući trgovac odbija od spot cijene.

Zašto cijena zlata raste ili pada?

Kao i na svakom tržištu, tako i ovdje ponuda i potražnja određuju cijenu. Ako je potražnja veća od ponude, dnevna cijena zlata raste, i obrnuto.

Faktori koji utiču na ponudu zlata su:

• Količina proizvedenog zlata u rudnicima. Ovdje igraju ulogu tehnološki razvoj, novo otkrivena nalazišta, kao i opći troškovi proizvodnje i istraživanja
• Ponuda recikliranog zlata
• Ponuda zlata koje se vraća na svjetsko tržište prodajom od strane centralnih banaka, investitora ili privatnih ulagača
• Hedging prodaje (= unaprijed dogovorene prodaje zlata od strane velikih operatera rudnika)

Pri analizi faktora koji određuju cijenu, potražnja za zlatom se dijeli na četiri sektora: nakit, investicije, centralne banke i industrija. U 2022. godini, ukupna potražnja iznosila je 4.741 tonu.

• Sektor nakita činio je 46 % ukupne potražnje u 2022. godini
• 24 % potražnje dolazilo je od centralnih banaka
• Sektor investicija predstavljao je 23 % ukupne potražnje. To se dijeli na zlatne poluge i zlatne kovanice (= fizičko investicijsko zlato) te prilive ili odlive u burzovno trgovanim financijskim proizvodima na zlato kao što su ETF-ovi i ETC-ovi.
• Industrija je u 2022. godini zahtjevala 7 % ukupne potražnje

Kada je riječ o investicijskom zlatu: ovdje psihologija igra važnu ulogu, posebno percepcija krize. Kada se općenito poveća osjećaj (“sentiment”) krizne situacije, često raste i potražnja za zlatom, a time i cijena zlata. Visoka potražnja se često razvija i kod očekivane visoke inflacije ili kada se druge vrste ulaganja smatraju manje atraktivnima, posebno proizvodi s kamatama.

Investiranje u zlato: kupovina i prodaja

Zlato se smatra sigurnom kapitalnom investicijom. Investiranje u zlato može se izvršiti kako fizičkom kupovinom, tako i trgovinom vrijednosnim papirima. Fizičku kupovinu zlata ili investicijskih kovanica moguće je izvršiti u bankama, trgovinama plemenitim metalima, kao i kod trgovaca novčićima. Pri tome, skladištenje u bankama povezano je s visokim troškovima, dok trgovina vrijednosnim papirima često štedi troškove. Na samu kotaciju ne plaća se porez na dodanu vrijednost.

Međutim, kod fizički podržanih kupovina u obliku vrijednosnih papira dolaze trgovačke, odnosno berzanske naknade, koje se obično shvaćaju uključujući porez na dodanu vrijednost. Postoje i trgovačka mjesta koja svoje berzanske naknade navode uz porez na dodanu vrijednost. Investirati se može direktno putem berze ili brokera u zlatne certifikate, zlatne fondove ili Gold-ETF-ove. Ovdje otpada fizička isporuka. Također je moguće kupiti na berzi nennwertlose obveznicu koja glasi na zlatne zalihe, takozvani Xetra-Gold, koji je prenosiv poput dionice.

Kao Gold Spot označava se cijena zlata na spot tržištu. Izraz spot cijena potječe od engleske riječi on-the-spot, što u prijevodu znači “odmah”.

U svijetu investicija, zlato se često smatra sigurnim utočištem i ključnim pokazateljem ekonomske stabilnosti. Kao takvo, praćenje aktuelnih cijena zlata postaje neophodno za investitore, ekonomske analitičare, i sve one koji teže razumijevanju dinamike globalnog tržišta. U ovom članku, dublje ćemo zaroniti u svijet zlata, analizirajući faktore koji utiču na njegovu trenutnu cijenu i kako se ta cijena odražava na globalnoj ekonomskoj sceni.

Zlato nije samo puko sredstvo za ulaganje; njegova vrednost se odražava kroz različite aspekte – od utjecaja na valutne tečajeve do svoje uloge u industriji i nakitu. Sa kompleksnim mehanizmima koji utiču na njegovu cijenu, od geopolitičkih napetosti do ekonomskih ciklusa, zlato ostaje centralna tačka interesa u svijetu financija.

Bilo da ste dugoročni investitor u zlato ili jednostavno želite biti informisani o trenutnim kretanjima na tržištu, naše ažurirane informacije o cijenama zlata pružaju temeljit uvid i analizu.

Tržište zlata

Kao i svugdje, tako i na tržištu zlata: Cijenu zlata uglavnom utiču veliki tržišni sudionici. Među “velikim igračima” ubrajaju se velike rudarske kompanije, banke i centralne banke, kao i velike investicijske društva.

Posebno važnu ulogu igra trgovanje derivatima zlata. Pod tim se podrazumijevaju financijski proizvodi na sirovini zlato, kao što su futuresi, opcije, Gold-ETC-i ili Gold-ETF-i. Ovi financijske proizvode nazivaja se i papirnim zlatom.

Budući da su samo djelomično ili uopće nisu pokriveni fizičkim zlatom, trgovanje na ovim terminskim tržištima odvija se jednostavnije, brže i u mnogo većim dimenzijama. To značajno utječe na tržišnu cijenu za jednu finu uncu fizičkog zlata.

Najvažnija mjesta trgovanja i burze

• London Bullion Market: Ovo trgovačko mjesto ima posebnu ulogu, jer se smatra središtem vanberzanskog trgovanja fizičkim zlatom. Trgovanje se odvija “over the counter” (=OTC) za takozvane Good Delivery zlatne poluge. Cijena se određuje dva puta dnevno, poznato i kao London Gold Fixing ili LBMA Gold Price. Do 2015. godine cijene su se određivale telefonom, a zatim se prešlo na potpuno elektronički format aukcija. Cijene određuju banke članice London Bullion Market Association (LBMA). Više na: www.lbma.org.uk
• NYMEX: Skraćeno za New York Mercantile Exchange. Smatra se najvećom terminskom burzom na svijetu. Sastavni dio NYMEX-a je i COMEX, New York Commodities Exchange
• SGE: Budući da Kina ima sve važniju ulogu na tržištu zlata, Shanghai Gold Exchange sada ima veliki značaj kao zlatna burza.
• TOCOM: Tokyo Commodity Exchange (od 2019. Tokyo Exchange Group JPX)

Historijski razvoj cijene zlata

Kada je 1973. godine s krajem Bretton-Woods sistema ukinuta veza između cijene zlata i dolara, počelo je slobodno formiranje cijene zlata, koja je inicijalno značajno porasla. Prvi vrhunac cijene zlata zabilježen je početkom 1980. godine.

Potom je uslijedio dugi period od oko 20 godina, tokom kojeg je zlato u ukupnom zbiru doživjelo blagi pad. U ovoj fazi bili su mogući i značajni gubici na zlatu, posebno kada se vrednuje s obzirom na inflaciju.

U slijedu globalne financijske i dugovne krize, cijena zlata od 2007/2008. godine bilježi ponovni značajan porast, s primjetnim vrhuncima 2011. i 2012. godine. Uslijedila je ponovno duža faza značajne konsolidacije.

Dosadašnji najviši rekord (All-Time-High) u dolarima postavljen je 6. augusta 2020. godine s cijenom od 2.063,01 $.

Cijena zlata u eurima dostigla je svoj vrhunac 8. marta 2022. godine s cijenom od 1.880,75 EUR (zaključna cijena). Ovi vrhunci odnose se na dnevne zaključne cijene.

Kako su povezani tečaj dolara i trenutna cijena zlata?

Kao što je uobičajeno za sirovine, i cijena zlata fiksira se u dolarima. Teorijski, euro-dolar tečaj ima utjecaj na cijenu zlata, jer se u osnovi prvo euri mijenjaju za dolare, a zatim se od toga kupuje zlato. Prilikom prodaje zlata postupak je obrnut.

Ako je euro snažan u odnosu na američki dolar, to čini kupovinu zlata relativno jeftinijom, dok prodaja zlata postaje relativno nepovoljnija. I obrnuto.