Zašto trebamo jesti grašak, od kakvih bolesti nas može zaštititi?

0
189

grasakDanas je široko rasprostranjena namirnica na cijeloj planeti, mada najbolje uspijeva u predjelima a vlažnom i prohladnom klimom.
U grašku dominiraju ugljeni hidrati i vlakna oblika galaktana, glukuronske kiseline, fruktoze, glukoze, kao i drugih jedinjenja.

Posjeduje visok sadržaj proteina zahvaljujući kvržicama u korjenu, u kojima se nalazi određena vrsta bakterija azotofiksatora (bacteria radicicola) koje vežu azot iz vazduha i pretvara ga u korisne aminokiseline, a dalje u proteine.

Posjeduje još i masti i lecitin, sastojke važne za dobro funkcionisanje nervnog sistema. Svježi plod sadrži zavidne količine vitamina C i E, dok se sušenjem gube i ostaju u tragovima.
S druge strane, osušeni plodovi sadrže obilje vitamina B1, poznatog kao tiamin, kao i B2, odnosno riboflavin i B3-niacin. Ovi vitamini značajni su jer učestvuju u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti.
Očuvanju zdravlja pomaže i obilje vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih sastojaka. Kao izvrstan izvor vitamina K pomaže zdravlju kostiju i kardiovaskularnog sistema. Ovaj vitamin aktivira osteokalcin koji pomaže ugradnji kalcijuma u kosti, a istovremeno održava normalnu gustinu krvi.
Kao izvor folne kiseline i vitamina B6 sprečava nakupljanje homocisteina, sastojka koji narušava vezivanje kolagena u kostima, što može uzrokovati osteoporozu i aterosklerozu.
Grašak posjeduje i sastojke koji pomažu u prevenciji nastanka karcinoma, gdje posebno mjesto zauzima vitamin C kao antioksidans. On štiti DNA od oštećenja, pomaže organizmu da se oslobodi od toksičnih sastojaka dospjelih iz životne sredine, pojačava imunološke funkcije i inhibira, odnosno koči stvaranje kancerogenih materija u organizmu, kao što su, naprimjer, nitrozamini koji se stvaraju u dimu cigareta ili roštilja.

U grašku je prisutan i betakarotin, odnosno vitamin A, koji pomaže u sprečavanju raznih oblika karcinoma, ali i nastanka srčanih oboljenja. Ova namirnica je dobar izvor i gvožđa, minerala neophodnog za izgradnju krvnih ćelija. Inače, opna graška sadrži teško svarljiva jedinjenja vlakana i pektinskih materija, zbog čega se preporučuje korišćenje osušenih plodova u obliku brašna ili kao supa ili kaša.
U narodnoj medicini brašno graška koristi se i u obliku vlažnih i toplih kašastih obloga za liječenje osipa po koži i čireva. S druge strane, osobe koje imaju želudačne i crijevne tegobe treba da izbjegavaju osušene plodove, jer oni izazivaju nepoželjno stvaranje kiseline i nadimanje.
Bubrežni bolesnici takođe treba da izbjegavaju osušene plodove zbog velikog sadržaja proteina, ali zato bez straha mogu da uživaju u jelima od mladog graška bez soli.
Istovremeno, zbog prisustva purina, osušeni plodovi nisu preporučljivi ni za osobe sa gihtom.

Čuvanje
U kućnim uslovima grašak obavezno treba držati u frižideru, jer će samo na taj način biti sačuvani svi nutritivni sastojci.
Držanje na sobnoj temperaturi dovodi do hemijskih procesa, tako da već poslije nekoliko sati šećer u grašku prelazi u skrob, čime gubi hranjivu vrijednost.
Prilikom kupovine treba tražiti čvrste i sjajne mahune srednje veličine, sa mekanim i zelenim vrhovima. Zapravo, pod prstima treba da postoji osjećaj kao da će svakog trenutka mahuna pući. Ako je moguće, mahunu treba i otvoriti i probati nekoliko zrna da bi se uvjerili u njihovu slatkoću.

Grašak treba kupovati na dan spremanja, ali može da se kupi i neočišćen i drži u frižideru najviše dva dana u plastičnoj kesi.

Loading...

Komentari na članak:

Izvor: nezavisne.com